SAFVET-BEG BAŠAGIĆ

Safvet-beg Bašagić
Safvet - beg Bašagić je
rođen godine 1870. u Nevesinju, a umro je 1934. u Sarajevu. Rabio je nadimak
Mirza Safvet. Kretao se u Kranjčevićevu družtvu, a bavio se i vladosborstvom.
Godine 1894. odaziva se pozivu za sudioničtvo u polaganju kamena
osnovca Starčevićevom domu, sbog čega biva prisiljen polagati završni izpit na
Bečkom sveučilištu, gdje sluša iztočnjačke jezike i poviest. Predavao je arabski jezik na Sarajevskom velikom obćem učilištu i osnivao
bošnjačka družtva Gajret, El-Kamer i Muslimansku udružbu. U Beču dobiva
doktorat iz iztočnjačkih jezika i poviesti islama. Nakon toga postaje nastavnik
iztočnjačkih jezika na Zagrebačkom sveučilištu, a u međuvriemenu biva izabran
za zastupnika i dopredsjednika Bosanskog sabora. Nakon Prvog svjetskog rata,
Bašagić radi u Zemaljskom sbirkokući do umirovljenja.
Znanstveni iztraživač
iztočnjačkih pojava i stvari, bio je ujedno i pjesnik; srdcopjevni, pričopjevni
i igrokazni, a pjesme je tiskao u mnogim časopisima i skupio u srdcopjevnim
sbirkama ,,Trofanda iz hercegovačke dubrave'' (1896.), ,,Misli i čuvstva''
(1906.) i ,,Izabrane pjesme'' (1913.); objavio je i vjeroizpoviedni pričopjev
,,Mevlud'' (1924.), spjev u slavu Muhamedova rođenja, a napisao je i tri
igrokaza u pjesmoredcima, od kojih su dvie dovršene: ,,Abdullah paša'',
igrokazni spjev iz 18. stoljeća (1900.) i ,,Pod Ozijom ili Krvava nagrada'',
igrokazni spjev iz 16. stoljeća (1905). Kranjčević je, prikazujući njegovu prvu
sbirku, hvalio u ,,Nadi'' svježinu ljubavnog srdcopjeva, a njegovi pjesmoredci:
,,Jer hrvatskog jezika šum
Može da goji,
Može da spoji
Iztok i zapad,
srdce i um''
bili su slogan pravaškog
časopisa ,,Osvit'', što ga je krajem XIX. stoljeća uređivao u Mostaru Ivan
Miličević. S perzijskog je preveo misaono pjesničtvo od Omera Hajjama Rubaije,
a od iztraživačkih njegovih djela važna je knjiga ,,Znameniti Hrvati Bošnjaci i
Hercegovci u Turskoj Carevini'' (1931.).
Bio je osnivač ,,muslimansko-bošnjačkog preporoda'' i obćeg duhovnog preporoda
na početku 20. stoljeća.