SANDŽAKLIJE
U NEZAVISNOJ DRŽAVI HRVATSKOJ
Sandžak je
bio dio od NDH godine 1941.
Godine 1941.
tročlano izaslanstvo Bošnjaka iz Novog Pazara na čelu s H. Crnovršaninom odišlo
je u Zagreb. Kada je čuo za razlog njihove posjete primio ih je Ante Pavelić
osobno. Sandžački izaslanici su mu rekli da Sandžaklije ne žele biti dio Velike
Srbije koja im ne nudi ništa osim noža izpod grla, niti pak Velike Albanije
koja im nudi jedino poalbančivanje. izrazili su želju da postanu dio od NDH.
Ante Pavelić je prihvatio ponudu i Sandžaklije su bile obukle Ustaške odore. Na
žalost to nije dugo trajalo, pak su Niemci ipak dali Sandžak Srbima. Ali
svejedno Pavelić je i dalje prihvaćao izbjeglice iz Sandžaka u NDH, ter su u
Ustašama bili mnogi Sandžaklije. Na pr. sa Sandžaka je poznat zapovjednik
Muslimanske vojnice Pačariz koji je priznavao NDH kano svoju državu i dobivao
podporu od Ustaša u borbi protiv četnika i komunista. Ovo se može pročitati u
knjizi ,,Sandžak-porobljena zemlja''.
Dr. Džaferbeg Kulenović
o hrvatstvu Sandžaka
10.
travnja 1954.
Napadno
je, da gospodi, koja se izjašnjavaju za ustupke, nije palo na pamet umjesto
ustupaka postaviti zahtjeve da bi se Državi Hrvatskoj pripojio Sandžak,
u kojem je nastanjen veliki broj hrvatskog življa i koje je za vrieme Turaka
bio šesti vilajet (okružje) BiH. U posjed Sandžaka Srbija je došla porazom
Turaka u Balkanskom ratu, a godine 1941. Sandžak je tražio pripojenje
Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. U ono vrieme kad je čitav sviet bio u plamenu,
ostalo je to pitanje visećim, ali Sandžak nije zaboravljen, o njemu pravi
hrvatski rodoljubi vode ozbiljna računa i oni će to pitanje u svoje vrieme
staviti na dnevni red.
Hrvatski domoljub iz Sandžaka: Kasim
Hadžić
Kasim
Hadžić se rodio u Zaostru kraj Priboja (Novopazarski Sandžak), godine 1917., a
umro je u Sarajevu, godine 1990. Bio je šerijatski sudac i nastavnik. Godine
1937. je završio Veliku medresu u Skoplju, a 1941. je diplomirao na Višem
islamskom šerijatsko-bogoslovnom učilištu u Sarajevu. U ljeto 1941. je obnašao
dužnost gradonačelnika Priboja za vrieme kratkotrajne vlasti NDH. Od godine
1942. je pripravnik na Kotarskom šerijatskom sudu u Sarajevu gdje vrši dužnost
tajnika ,,Društva šerijatskih sudaca''. Od 1942. do 1945. je urednik
sarajevskog hrvatskog muslimanskog tjednika ,,Osvit''. Od 1957. je nastavnik na
Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu. Umro je u Sarajevu. O Hadžiću
obširnije: Muharem Omerdić, ,,Hadži Kasim ef. Hadžić (1917.-1990.)'', ,,Glasnik
Rijaseta IVZ'', br. 6/1990., 109.-112.
Hrvatski junak sa Sandžaka, pukovnik Hrvatskih Oružanih Snaga
Sulejman efendija Pačariz. Veliki borac za slobodu Sandžaka od četnika i
komunista.
Sulejman
Pačariz - Hodža koji je pod svojim nadzorom držao grad kroz čitav rat, iako Bošnjaci
u tom dielu nisu bili velika većina. Poznat je po mnogim stvarima, a prva rieč
koja nam pada na pamet kada pomislimo na njega je - hrabrost. Prijepolje je nekoliko
puta napadato od strane četnika i svaki put Hodža je pobiedio. Poznat je po
tome kako je poznatog i glavnog crnogorskog četnika Pavla Djurišića na pregovorima
ošamario jedan od njegovih boraca na mostu u Bielom Polju, pošto je ovaj prije
toga popalio 33 bošnjačka sela. Isto tako je poznat, jerbo je s još tri borca
prije početka rata došao u središte grada gdje su bili okupljeni četnici (njih
oko 200) i zaprietio istima da se razidju iz središta što su ovi i uradili.
Poznat je po tome da su njegovi borci u najvećoj bitki za Prijepolje presudili
bitku tako što su stavili strojnicu na minaret od džamije i tako poskidali četnike
kojih je bilo mnogo više. Poslije rata skrio se u Kozarcu (BiH), gdje ga nalaze
partizani i ubijaju godine1945.
Želja Sandžaka i Sandžaklija je bila da se pridruže Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, ter su mnogi Sandžaklije pali u obrani NDH.