Povratak / Back

DOKAZI O HRVATSTVU ISTRE KROZ POVIEST

- Jedna od prvih potvrda koje dokazuju rano naseljavanje Hrvata u Istru jest Rižanski sabor na Rižanskom polju kod Kopra godine 804. Do Rižanske skupštine je došlo kod rieke Rižane, na tužbu gradova zapadne Istre i tršćanskog biskupa caru Karlu Velikom sbog naseljavanja Slavena.

- Krešimir I, sin kralja Tomislava, kralj od g. 932., imao je u sklopu svoje hrvatske države Istru do rieke Raše, Rieku, Međimurje i. t. d.

- Istarski razvod nastao u razdoblju od 1275.-1395. Navod iz izvornika kaže: ,,...jednoga latinskoga notara, drugega nimškega, a tretega hrvackoga, da ima vsaki na svoj orijinal pisat, poimeno od mesta do mesta, kako se niže udrži, po vsoj deželi...''.

- Juraj Slovinac (1355./60. - 1416.), rodom iz Brežica ovako naziva glagoljicu: ,,Istud alphabetum est Chrawaticum'' (ovo je hrvatski abecedarij). Također za Istru s ponosom kaže kako je dio njegove hrvatske domovine: ,, Istria eadem patria Chrawati''. Juraj je bio znameniti predavač na parižkom sveučilištu Sorbonna. Francuze je učio glagoljici i napominjao im kako je to izvorno hrvatsko pismo.

- U tršćanskoj biskipiji godine 1456. svećenik Križanić, javni bilježnik u Poreču, glagoljskom odredbom ovjerava priepise međašne izprave posjeda oglajskog patrijarhata, čiji je izvornik 1275. također napisan glagoljicom.

- Glagoljicom pisani Frašćićev psaltir, pisan u Lindaru u Istri g. 1463.

- Glagoljska ploča iz 1482. na samostanu sv. Grgura u Koparskoj biskupiji spominje njegovu gradnju.

- O razširenosti glagoljice u Istri možda je najbolje navesti porečkog biskupa Cezara Noresa iz 16. stoljeća, koji kaže da se glagoljica rabi u skoro svim crkvama od Istre.

- U 16. stoljeću djeluje ,,hrvatska tiskara'' u Urachu gdje su glavne stručne snage Stjepan Konzul Istrijan i Antun Dalmatin.

- U predgovoru (16. st.) protestantskom ,,Prvom delu Novoga Testamenta'' kaže se da su slova protestantskih izdanja izrađivana ,,... gledajući na onu staru hrvacku štampu u Brvijalih ' i Misalih' ... od dobrih ' umetlivih ' nemških ' meštar činili izdlesti, izseći ter izliti.''

- Protestantska knjižica ,,GLAGOLJIČNA I ĆIRILIČNA TABLA ZA DICU'' tiskana u Tubingenu godine 1561. na istarskoj čakavici za područje Istre. ,,ABECEDARIVIM, Und der ganze Catechissmus/ one ausslegung/ in der Crobatischen Sprach.''

- Godine 1592. u samostanu sv. Marije Magdalene u Kopru pravila oo. trećoredaca pišu se glagoljicom.

- Koparski biskup Baltazar Corniani u izvješću ,,ad limina'' godine 1655. iznosi da ima još 13 sela, ali ne će im spominjati imena jerbo ih Talijan težko piše i izgovara. Žitelji govore hrvatski.

- Tršćanski biskup Antun Marentius godine 1662. u svom izvješću ,,ad limina'' navodi da u Trstu, u crkvi Blažene Djevice Marije ,,del mare'' otci kapucini propoviedaju hrvatski.

- Godine 1779. koparska sinoda (crkveni sabor) određuje da se ne smije imenovati župnikom na selu svećenik koji nije na izpitu dokazao da zna govoriti hrvatski.

- Kanonik (vići svećenik) Čerčić šalje godine 1848. banu Jelačiću spomenicu u kojoj traži da se Hrvatskoj priključi Lovran i čitava Istra. ,,Granica jednoga naroda je ondje dokud dopire i njegov jezik'' - iztiče on.

- Istarski svećenik Petar Studenac (1811.-1898.) dopisuje se s Ljudevitom Gajem. U preporodu se iztiču i župnik u Vranji Mate Mužina i Jakov Volčić.